Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske, Hrvatski sabor je na sjednici 13. travnja 2005. godine, a u povodu 60. obljetnice pobjede nad fašizmom usvojio Deklaraciju o antifašizmu o odnosu prema stečevinama narodno oslobodilačke i antifašističke borbe Hrvatske 1941.-1945. i tretmanu njenih sudionika - boraca i ratnih vojnih invalida.  Deklaracija o antifašizmu


Godišnja konferencija Stalnog Foruma udruga antifašista i antifašističkih boraca te instituta za povijest jadransko-jonskih gradova- Split 15. studenoga 2014.

U Splitu je 15. 11. 2014. u organizaciji Udruge antifašista i antifašističkih boraca Grada Splita uz suradnju s Gradom Splitom, održana godišnja konferencija Stalnog Foruma udruga antifašista i antifašističkih boraca te instituta za povijest jadransko-jonskih gradova - (Forum permanente fra le associazioni antifsciste e partigianee gli instituti di storia delle cita adriaticehe e joniche). U pripremi konfesrencije sudjelovali su i predstavnici Predsjedništva Foruma na čelu s predsjednikom gospodinom Animali Leonardom.

 

U radu Foruma sudjelovale su delegacije iz Splita, Trogira, Šibenika, Zadra, Dubrovnika, Rijeke, Istre, Slovenije, Srbije te Italije – Ankone (sjedište Foruma), Monfalkone, Venecije i Trsta,. Svaka službena delegacija je prema dogovoru organizatora imala i najmanje jednog predstavnika mladih antifašista

Konferencija, u radu koje je sudjelovalo ukupno oko 60 sudionika, je održana pod naslovom Kultura sjećanja. Nakon pozdravnih riječi gradonačelnika Grdad Splita Ive Baldasara, te predstavnika Udruge grada domaćina prof. emeritusa Josipa Milata, izaslanika predsjednika SABA RH potpredsjednika Dinka Tamarute i predsjednika Foruma Leonarda Animalija, prof dr. sc. Aleksandar Jakir, dekan Filozofskog fakulteta sveučilišta u Splitu, održao je nadahnuto i znanstveno utemeljeno predavanje na temu: Strahote fašizma i antifašizam i zašto kultura sjećanja.

Nakon predavanja održana je rasprava u kojoj su sudjelovali predstavnici svih delegacija i u kojoj su bez izuzetka iznosili iskustva iz svojih sredina, upozoravali na jačanje raznih oblika neofašisma i ukazivali na nužnost jačanja aktivnosti na promoviranju antifašizma kao civilizacijske vrijednosti.

Osnovni naglasci rasprave

Antifašizam se danas nalazi na sjecištu triju zadaća: komemorativne, kritičke i aktivističke. Komemoracija je važna radi njegovanja kulture sjećanja, kritičnost radi detektiranja stupnja zastupljenosti antifašizma u društvu danas i aktivizam mišljen kao aktivan rad na popularizaciji antifašističkih vrijednosti. Iako je komemorativna funkcija veoma važna jer obilježava povijest koja je mahom zanemarena, napose u postjugoslavenskom društvu, zadatak antifašista je i pronalazak novih formi informiranja, problematiziranja i širenja vrijednosti antifašizma. Kao primjer takvog angažmana možemo istaknuti projekt ANPI-ja (Associazione Nazionale Partigiani d’Italia ) u Matelici o osnivanju povijesnog prirodnog parka u koji bi bio uključen i Muzej otpora, mjesto svjedočanstava o lokalnoj povijesti i lokalnim iskustvima partizanske borbe. Još jedan primjer nove forme širenja antifašističkih vrijednosti je i suradnja ANPI-ja s pokretom za prava LGBT osoba koji su sve češće meta napada talijanskih neofašista, čije djelovanje ima podršku i jednog dijela Crkve.

Osim toga, važno je (u sklopu kritičke zadaće) pronaći način za otvaranje diskusije u obrazovnim ustanovama ili paralelnim edukativnim sadržajima, kao što se pokušava u Puli projektom edukacije školskog uzrasta o antifašizmu i Ljetnom školom Mira koja njeguje vrijednosti tolerancije, poštovanja i međusobnog uvažavanja. Ovi angažmani mladih članova antifašističkih sekcija na lokalnim razinama služe kao inspiracija i poticaj drugim sličnim organizacijama, jer antifašistička povijest i ustavna institucionalizacija antifašizma imaju ograničen utjecaj na pojedinca, kako pokazuju porazni rezultati istraživanja provedenog o  antifašizmu i životnim vrijednostima u školama Istarske županije. 

Jedna od govornica na Forumu Permanente (FOTO: Sekscija mladih antifašista Splita)

No, paralelno s edukativnim radom odozdo, pojavljuje se sve veća potreba za novom kontekstualizacijom antifašističkih zajednica unutar kurentnih aktivističkih tokova. Dobar primjer pružaju talijanski antifašisti koji surađuju sa sindikatima i bave se pitanjima radničkih prava, kao i Mreža antifašistkinja grada Zagreba koja širokim spektrom djelatnosti – od humanitarnih akcija preko izdavačkih djelatnosti i suradnje s udrugama civilnog društva do nogometnih turnira s azilantima i antifašističkim navijačkim skupinama – postaje inspiracijom svih mlađih antifašističkih organizacija u Hrvatskoj. 

U okviru Konferencije posebno treba istaknuti sesiju mladih antifašista, na kojoj su     prezentirana iskustva iz nedavno održane Ljetne škole mira/antifašizma SABA RH, u kojoj je u 4 smjene sudjelovalo oko 80 učenika i studenata iz cijele Hrvatske. Nakon toga su mladi antifašisti u gotovo dvosatnoj raspravi razmijenili iskustva aktivnog djelovanja u svojim lokalnim sredinama. Nakon završetka Konferencije kolektivno su posjetili knjižnicu antifašističke literature mladih Splita

Sekcija mladih antifašista Grada Splita istaknula je problem javnih površina koje su zatrpane fašističkim simbolima te uputila kritiku svim dosadašnjim gradskim vlastima zbog zanemarivanja rastućeg profašističkog diskursa i simbola koji nažalost postaju i sastavnim elementima tzv. Murala (što posatje posebno problematično kada se sjetimo partizanske povijesti nogometaša Hajduka i Anarha/RNK Splita) što znači da nije riječ o slučajnim šaranjima politički nezrelih buntovnika. Osim aktivnog djelovanja na ulici, istaknuta je važnost edukacije o antiafižmu radi čega je pokrenut i projekt Antifašističke knjižnice koja bi trebala otvoriti prostor za dijalog i kritičko promišljanje lokalne povijesti i sadašnjosti. 

Poruka splitskih antifašista na Dioklecijanovoj palači (FOTO: Mladi antifašisti Grada Splita) 

Uzroke novog rasta utjecaja fašističkih ideja valja tražiti u trenutnim društveno-ekonomskim prilikama. Upravo za vrijeme ekonomske krize dolazi do porasta utjecaja krajnje desnih stranaka kao zagovornika neofašističkih politika koje za trenutno stanje krive imigrante, manjine i sve one koji misle drugačije. Porast takvih političkih opcija vidljiv je od Grčke (Zlatna Zora), Mađarske (Jobbik) pa sve do Norveške i “slučaja” Breivik. Antifašisti ne smiju dopustiti ksenofobima i fašistima da grade zidove među ljudima. Upravo je tu ključna uloga mladih, odnosno njihov angažman, jer oni moraju biti ti koji će se suprotstaviti fašizmu te umjesto zidova graditi mostove među ljudima.  Kao pozitivan primjer tu je slovenska Udružena ljevica čijim je dijelom i Inicijativa za demokratični socijalizam koja pokušava nametnuti alternativu postojećim parlamentarnim strankama i postojećim sustavima vrijednosti naglašavajući važnost uvođenja formi direktnodemokratskog odlučivanja, participativnog proračuna i emacipatorske politike prema imigrantima i manjinama.

Koliko je uspješan bilo rad Konferencije a posebno aktivno sudjelovanje mladih najbolje potvrđuje izjava predsjednika Foruma Animalija koji je u zaključku Konferencije istaknuo: „U subotu 15. studenoga jedna nova generacija antifašista ispisala je važnu stranicu u povijesti i budućnosti Foruma. S njihovom voljom za životom u jednoj drukčijoj Europi od postojeće, pravednijoj i tolerantnijoj, manje ovisnoj o financijama i ekonomiji, više socijalnoj i neisključivoj, u kojoj antifašizam predstavlja temelj jednog novog humanizma, dat ćemo doprinos izgradnji  Jadransko-jonske makroregije.



Ovogodišnji Forum Permanente je uistinu bio spoj različitih kultura i generacija antifašista okupljenih oko zajedničkog cilja, borbe za bolju budućnost. 

Smrt fašizmu – sloboda narodu!

Online bookmaker the UK whbonus.webs.com William Hill
http://bigtheme.net/wordpress
Сачак/Ламперия Прочети тук