Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske, Hrvatski sabor je na sjednici 13. travnja 2005. godine, a u povodu 60. obljetnice pobjede nad fašizmom usvojio Deklaraciju o antifašizmu o odnosu prema stečevinama narodno oslobodilačke i antifašističke borbe Hrvatske 1941.-1945. i tretmanu njenih sudionika - boraca i ratnih vojnih invalida.  Deklaracija o antifašizmu


Svjetski dan sjećanja na holokaust

img arbeit 1

 

Povodom svjetskog Dana holokausta koji se obilježava 27. siječnja, Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista Splitsko-dalmatinske županije, u ime 9 antifašističkih udruga sa područja naše županije, s pijetetom će se pridružiti obilježavanju spomena na poginule pripadnike NOB-e i žrtave fašizma iz reda splitske židovske zajednice.

Od prvog dana okupacije fašističke Italije i uspostave takozvane Nezavisne Države Hrvatske, svim rodoljubima, a time i članovima židovske zajednice, počeli su crni dani, osobito kada je grad Split postao prihvatilište židovskih izbjeglica sa ostalih područja, ponajviše iz Bosne i Hercegovine, prihvativši u tim okolnostima oko tri tisuće izbjeglica. Fašistički okupator i ustaški režim nisu mogli prihvatiti toliku koncentraciju židova u Splitu pa su poduzeli mjere za njihovo raseljavanje i prebacivanje u grupama u Italiju i na otok Korčulu.

Najteži dani za splitske Židove nastali su tek dolaskom Nijemaca. Nakon sloma talijanskog fašizma i kratkoročnog oslobođenja Splita dio članova splitske jevrejske općine odlazi u partizanske jedinice, neki su unajmili brodove i pobjegli u Bari, a neki su otišli u zbijeg. Mnogi, a naročito stariji, odlučili su ostati na rodnoj grudi i čekati svoju sudbinu. Njemačka i ustaška vlast, istog dana kada su ušli u grad Split, otpočeli su sa svirepim ugrožavanjem jevrejskih obitelji, a nalog za zatvaranje i progon izdao je ustaški ministar za Dalmaciju Edo Bulat.

Od 284 Židova, u partizanske jedinice je otišlo njih 114 odnosno oko 40%, 82 muškarca i 32 žene od kojih je poginulo 26 muškaraca i 3 žene. U logore je odvedeno te pobijeno 121 osoba, 22 djece, 52 muškarca i 47 žena. Nijemci su muškarce odvozili u Zemun, a ustaše su žene i djecu, preko Imotskog,transportirali u koncentracijski logor Jasenovac.Nitko odnjih nije se živ vratio svojoj kući!Među inima ne možemo, a da se ne sjetimo Viktora Morpurga, duše splitke jevrejske zajednice, koji je svjesno otišao u smrt ostavljajući preživjelima i njihovim naraštajima matične knjige, da ne zaborave davnu, burnu i plodonosnu prošlost te, dakako, dr. Izidora Pererija Matića, partizanskog borca koji je na Dinari formirao prvu partizansku ambulantu. Dr. Izidor Pereri Matić učesnik je najvećih bitaka u NOB-i, na Neretvi i Sutjesci, i oslobođenja Dalmacije. Kao član štaba 8. dalmatinskog korpusa, odgovoran za sanitet, s otoka Visa odlazi nazad na Dinaru radi obilaska boraca 20. dalmatinske narodno-oslobodilačke udarne brigade čiji je štab bio u selu Bitelić. Penjući se uz brdo smrtno je stradao pogođen granatom. Time je završen ratni put velikog čovjeka, borca i liječnika. U spomen na njegovu žrtvu, novosagrađena vojna bolnica u Splitu dobila je njegovo ime i poprsje da bi u novom,slobodnom i demokratskomdobu, u ime „domoljublja“, ime bilo izbrisano, a bista uklonjena, sve na našu veliku sramotu!

Neka je vječna slava i hvala svima koji su svoje živote ugradili u temelje hrvatske slobode!

PREDSJEDNIŠTVO ZUABA SDŽ

Online bookmaker the UK whbonus.webs.com William Hill
http://bigtheme.net/wordpress
Сачак/Ламперия Прочети тук